„Svatko tko je to proživio ili trenutno proživljava zna da je voljeti ovisnika i brinuti o njemu jednako složeno, zastrašujuće i iscrpljujuće kao i sama ovisnost. U svojim najgorim trenucima čak sam zamjerao Nicu, jer ovisnik, barem kad je pod utjecajem droga, ima trenutni predah od svoje patnje. Za roditelje, djecu, muževe, žene ili ostale koji ih vole nema sličnog olakšanja.“ – David Sheff, Beautiful Boy: A Father’s Journey Through His Son’s Addiction
Gotovo svi ljudi tijekom života su izloženi alkoholu i cigaretama, a značajan broj ljudi dođe u kontakt i s nekom drugom vrstom psihoaktivnih tvari, i to već u ranoj životnoj dobi. Kao što smo opisali u prethodnom članku, korištenje tvari koje aktiviraju sustav nagrađivanja u mozgu može dovesti do ovisnosti. Istraživanja pokazuju kako 90% maloljetnika u Hrvatskoj izjavljuje da su barem jednom u životu pili alkohol, 21% ih navodi da su barem jednom u životu probali drogu, a 19% ih izjavljuje da su redoviti pušači¹. Ti su postotci iznad europskog prosjeka¹, što znači da su mladi ljudi u Hrvatskoj iznadprosječno izloženi psihoaktivnim tvarima, a zbog nagona za ugodom, znatiželje i adolescentskog osjećaja neranjivosti mnogi od njih se odlučuju isprobati neke od tih tvari. Neki od njih mogu ih probati samo jednom, neki mogu postati povremeni ili situacijski korisnici, a neki od njih mogu razviti ovisnost. Ovisnost je psihička bolest u kojoj osoba osjeća neodgodivu i nesavladivu potrebu za psihoaktivnom tvari te postepeno unosi sve veće količine te tvari u organizam i provodi sve više vremena razmišljajući o njenoj nabavi i konzumaciji. Ovisnost je složena i brojni biološki i okolinski čimbenici utječu na njen razvoj te nema pravila oko toga koja će osoba razviti ovisnost, iako postoje određene predispozicije².
Ovisnost ima mnogo lica – neki ovisnici djeluju kao visokofunkcionalni i uključeni članovi društva, dok neki ovisnici žive na marginama i životare. Svaki ovisnik je osoba za sebe, sa svojim jedinstvenim razmišljanjima, teškoćama, doživljajima, iskustvima i razlozima zbog kojih je počela uzimati psihoaktivne tvari. Ali ono što je zajedničko svim ovisnicima je da njihova ovisnost utječe na ljude koji ih okružuju, i to na emocionalnoj, financijskoj i tjelesnoj razini, kao i na njihove odnose.
Kako pomoći osobi koja se nosi s ovisnosti?
Osoba koja boluje od nekog psihičkog poremećaja za koji ne prima adekvatnu pomoć, tretman ili terapiju najčešće ima narušenu kvalitetu života, no s njom je lakše suosjećati kada imamo dojam da to nije sama odabrala. Pružanje podrške nekome tko boluje od bilo koje psihičke bolesti može izazvati osjećaje bespomoćnosti i preplavljenosti, ali u slučaju ovisnosti, situaciju dodatno komplicira percepcija da osoba sama odabire nastaviti konzumirati sredstvo ovisnosti. Međutim, ovisnici nisu izabrali biti ovisnici. Osoba koju poznajete i do koje vam je stalo poput svake druge osobe na ovom svijetu žudi za ugodom i aktivacijom sustava nagrađivanja u mozgu koji otpušta sretne kemikalije, a tu je žudnju nekad tijekom svog života odlučila utažiti korištenjem kemijske prečice u vidu psihoaktivne tvari.
Kada prvi put uzimaju psihoaktivnu tvar, ovisnici ne misle da će postati ovisni. Većina njih razmišlja tek o neposrednoj kemijskoj reakciji, o trenutačnoj ugodi, o jednom izoliranom slučaju konzumacije. No, mozak je kompliciran organ i ponekad radi protiv nas. Baš kao što mozak osobe s opsesivno-kompulzivnim poremećajem ponekad inzistira na tome da će se nešto strašno ili pogubno dogoditi ako osoba ne izvrši određenu repetitivnu radnju ili kao što mozak osobe s poremećajem slike tijela tvrdi da je odraz u ogledalu deblji ili neprivlačniji nego što to uistinu jest, tako i mozak ovisnika glasno i neprestano zahtijeva novu dozu psihoaktivne tvari i što više vremena prolazi od prethodne doze, to sve više inzistira na tome da je nova doza neophodna i da je to jedini način da osoba ponovno osjeti ugodu. Zbog snage te potrebe i glasnoće ovisnog mozga, osoba ne razmišlja racionalno i svi su prioriteti u sjeni misli o ponovnom konzumiranju psihoaktivne tvari te je osoba spremna poduzeti ekstremne mjere da to ostvari, što često podrazumijeva i postupke poput laganja, krađe ili obmanjivanja, koji nisu nužno dio njenog uobičajenog ponašanja.
Nažalost, žrtve tih postupaka često su upravo oni ljudi koji su ovisniku najbliži. Možda se osjećate kao da ovisnik i osoba koju volite nisu ista osoba i to je prirodno. Osoba kojoj želite pomoći još uvijek postoji, ali trenutno ju je nadglasao ovisnički dio njenog mozga. Najbolji način da pomognete osobi koja pati od ovisnosti jest da prihvatite da je ovisnost bolest i da osoba treba dobiti potrebnu pomoć kako bi se oporavila. Hoće li osoba na kraju dana zatražiti tu pomoć ili neće je na njoj i nije vaša odgovornost (osim ako ste roditelj ili skrbnik maloljetnika koji se nosi s ovisnosti), no ono što vi možete napraviti je obrazovati se, poticati osobu na traženje pomoći, uključiti se u proces oporavka, imati razumijevanja te potražiti i podršku za sebe i brinuti o sebi.
- Obrazujte se o problematici ovisnosti. Ovisnost nije izbor, ovisnost je bolest koja je povezana s načinom rada mozga. Pročitajte neku stručnu literaturu o ovisnosti, potražite istraživanja i provjerene izvore na internetu, poslušajte iskustva ovisnika u apstinenciji. Postoje brojni filmovi i knjige koji se bave iskustvima ovisnosti, proučite ih i pokušajte u njima pronaći nešto za sebe.
- Budite podržavajući, ali izbjegavajte suovisnost (engl. codependency). Nije uvijek lako odrediti koja podržavajuća ponašanja koriste, a koja odmažu osobi koja se nosi s ovisnosti. Pokušajte promatrati vlastita ponašanja tako da prosudite idu li ona u prilog oporavku ili održavanju ovisnosti. Primjerice, provođenjem vremena s osobom u ugodnim aktivnostima, kuhanjem zajedničkih obroka i otvorenim razgovorom dajete osobi do znanja da ste tu za nju i da vam je stalo te da vjerujete u njezin oporavak. Međutim, ako osobu pokušate zaštititi od negativnih posljedica njezine zloupotrebe psihoaktivnih tvari (primjerice pokrivanjem dugova ili laganjem u ime osobe kako biste opravdali njeno izbivanje s obaveza), tada indirektno pomažete u održavanju ovisnosti jer osoba ne doživljava negativne posljedice koje joj ovisnost donosi i time ne sagledava njenu istinsku štetnost. Ako zanemarite vlastitu dobrobit u korist ovisnikove, odmogli ste i sebi i njemu.
- Izrazite svoju zabrinutost i potaknite osobu da potraži stručnu pomoć. Kada pokrećete razgovor o ovisnosti, pobrinite se da osoba u tom trenutku nije pod utjecajem psihoaktivnih tvari te da imate dovoljno vremena i privatnosti. Naglasite svoju zabrinutost i pokušajte ne zvučati osuđujuće. Recite što ste primijetili i zbog čega vas je to zabrinulo. Dajte osobi prostora da vam odgovori i ponudi svoje viđenje situacije. Ako osoba poriče problem ili osporava ono u što ste sigurni, recite joj da vam je važno da razmisli o tom razgovoru i predložite opciju stručne pomoći. Pronađite dostupne stručnjake i izvore pomoći u vašoj okolini te ostavite osobi konkretne informacije. Ako vam se čini da je osoba u velikom otporu prema samostalnom traženju pomoći ili je previše pod utjecajem psihoaktivnih tvari da bi mogla racionalno rasuđivati, ili ako procjenjujete da si ugrožava život ili zdravlje, možete je odvesti do mjesta traženja pomoći i biti s njom dok se prijavljuje na liječenje. Ponekad je osobi potrebno upravo to da je netko uzme za ruku i odvede do mjesta na kojem može dobiti pomoć ili da je netko drži za ruku dok tu pomoć traži, no jednom kada pomognete osobi pronaći izvor pomoći, odluka o tome koliko će se posvetiti oporavku i u njemu ustrajati ponovno nije na vama, nego na osobi samoj. Odgovornost da se zauzme za vlastito zdravlje i dobrobit je uvijek odgovornost same osobe, ali poduzimanjem ovih koraka znat ćete da ste napravili sve što je u vašoj moći da je na to potaknete.
- Sudjelujte u terapijskom procesu. Put oporavka osobe koja se bori s ovisnošću je često pun uspona i padova, pokušaja i pogrešaka te je ovisnost nešto s čime se osoba mora nositi do kraja života, što znači da je vaš odnos s tom osobom zauvijek odnos s ovisnikom. Zbog toga proces liječenja ovisnosti često uključuje i obiteljsku ili interpersonalnu terapiju, kako bi se problemi u odnosu mogli konstruktivno rješavati. Budite uključeni u terapijski proces, pojavljujte se, sudjelujte, slušajte i dijelite.
- Brinite o sebi, potražite pomoć i podršku kada vam je potrebna.
Kako se nositi s vlastitim osjećajima?
„Srećom, imam sina, svog prekrasnog dječaka.
Nažalost, on je ovisnik o drogama.
Srećom, on je na putu oporavka.
Nažalost, doživio je recidiv.
Srećom, ponovno je na putu oporavka.
Nažalost, doživio je recidiv.
Srećom, ponovno je na putu oporavka.
Nažalost, doživio je recidiv.
Srećom, nije mrtav.“
Biti osoba bliska ovisniku je izazovno i zahtjevno. S jedne strane možete osjećati ljubav i brigu prema osobi koju poznajete i s kojom dijelite uspomene te nadu u potencijal za koji vjerujete da osoba ima, a s druge strane možete osjećati tugu zbog patnje kroz koju osoba prolazi, ali i ljutnju zbog doživljaja da je ta patnja rezultat njenih odluka. Možete istovremeno voljeti osobu i mrziti njenu ovisnost. Možete strahovati za njezin život i biti ljuti što ona ne dijeli vaš strah. Možete biti povrijeđeni i frustrirani, ali istovremeno htjeti pomoći. Možete htjeti odustati, ali ne biti u stanju napustiti osobu. Možete se osjećati iznevjereno svaki put kad osoba doživi recidiv i istovremeno se nadati da će idući pokušaj oporavka biti onaj najuspješniji dosad. Sve navedene emocije prirodne su i dozvoljene. Pružanje podrške zahtijeva snagu i energiju, a u situacijama kada ta podrška ne dovede do pozitivnih pomaka, to može biti frustrirajuće i iscrpljujuće te izazvati osjećaj bespomoćnosti. Kako biste brinuli o drugoj osobi, prvo morate brinuti o sebi. Dopustite si osjećati ono što osjećate i pronađite način da te osjećaje izbacite iz sebe. Pokušajte zapisivati ono što osjećate ili to izraziti nekom kreativnom tehnikom. Možete i napisati pismo osobi u kojem opisujete kako njena ovisnost utječe na vas i što biste joj htjeli poručiti na putu oporavka, a to pismo možete sačuvati, uništiti ili ostaviti sa strane dok ne budete spremni uručiti ga osobi ili dok ona ne bude spremna čuti ono što u njemu piše. Ako ulažete puno vremena i energije u brigu o ovisniku, pobrinite se za to da imate i vremena za sebe i brigu o sebi – odredite vrijeme u danu za ugodne aktivnosti, tjelovježbu ili opuštanje. Razgovarajte s ljudima u svojoj okolini kojima se možete povjeriti i s kojima možete podijeliti svoje brige. Održavajte rutinu, ne zanemarujte vlastite potrebe, pokušajte se uravnoteženo hraniti i omogućiti si kvalitetan san.
Osim toga, možete razmotriti i obraćanje stručnjaku psihičkog zdravlja – razgovor sa stručnjakom mogao bi vam pružiti korisne uvide i smjernice o tome kako se postaviti u odnosu s ovisnikom, kako pomoći samome sebi i kako se nositi sa svime što se događa. Niste i ne morate biti sami u onome što proživljavate. Ovisnost je teška i iscrpljujuća, ali nije bezizlazna. Moguće je da će oporavak trajati dulje nego što biste htjeli te da će osoba putem posrnuti i doživjeti recidiv i moguće je da vam se zbog toga jave podvojeni osjećaji. Odnos s ovisnikom složen je i pun izazova, ali nije beznadan. Ne možete preuzeti odgovornost za oporavak osobe i ne možete donijeti odluku o oporavku umjesto nje, ali možete joj pružati podršku i poticati je na traženje stručne pomoći. Pazite na sebe te na svoje granice i potrebe, pokušajte ići dan po dan i uzeti predah kada vam je potreban.
Na kraju, postoje neki slučajevi u kojima morate staviti sebe na prvo mjesto, bez obzira na to koliko to teško bilo i koliko mislite da bi to moglo narušiti vaš odnos s osobom koja se nosi s ovisnosti. Ako je vama bliska osoba koja se nosi s ovisnosti nasilna ili zlostavljajuća, ako ugrožava vaš život i sigurnost ili sigurnost drugih osoba u vašoj okolini (npr. djece), u redu je otići iz takve situacije i obratiti se nadležnim ustanovama. Vaša sigurnost je vaše pravo, a nadležne ustanove su tu kako bi vas zaštitile, ali i kako bi zaštitile osobu od njene ovisnosti i omogućile joj pomoć koja joj je potrebna.
Ako se netko blizak vama nosi s ovisnosti te smatrate da bi vam razgovor o tome mogao koristiti, možete nam se obratiti na [email protected] ili zakazati susret u našem savjetovalištu uživo putem e-mail adrese [email protected]. Popis ustanova specijaliziranih za pružanje podrške ljudima koji se bore s ovisnosti u Hrvatskoj možete pronaći ovdje.
Literatura
¹ Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2020, 17. studeni). Predstavljanje rezultata europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD 2019) te stanja i trendova zlouporabe droga. https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/predstavljanje-rezultata-europskog-istrazivanja-o-pusenju-pijenju-alkohola-i-uzimanju-droga-medu-ucenicima-espad-2019-te-stanja-i-trendova-zlouporabe-droga/
² Begić, D. (2016). Psihopatologija. Medicinska naklada.
The Recovery Village. (2021., 21. listopada). 10 Tips to Help Family Members of Addicts Cope. https://www.therecoveryvillage.com/family-friend-portal/tips-help-cope/
Walker, L. K. (2022, 8. veljače). Loving an Addict or Alcoholic: How to Help Someone With Addiction. https://americanaddictioncenters.org/alcoholism-treatment/loving-an-addict
Partnership to End Addiction. (2014, lipanj). Helping an Adult Family Member or Friend with a Drug or Alcohol Addiction. https://drugfree.org/article/want-help-adult-family-member-friend-drug-alcohol-problem-7-suggestions/
