Izreka iz naslova vjerojatno vam je toliko poznata da više niti ne razmišljate o njezinom značenju. Od malih nas nogu uče da je tjelovježba važna i da igra veliku ulogu u održavanju zdravlja. U doba lockdowna, kada svi ostajemo doma i mnogi su preplavljeni osjećajima neizvjesnosti i nesigurnosti, tjelovježba nam možda nije prva stvar na pameti. Ipak, važno je osvijestiti da se nalazimo u specifičnoj situaciji gdje nam je svakodnevno kretanje svedeno na minimum te da nam tjelesna aktivnost može pomoći u očuvanju psihičkog i fizičkog zdravlja. Fiziološki procesi koji se događaju tijekom tjelesne aktivnosti odgovorni su za raspoloženje, osjećaj smirenosti, ublažavanje boli, pamćenje i učenje, a doprinose i stvaranju pozitivnije slike o sebi te samopoštovanju. Tjelovježba može poslužiti i kao distraktor od negativnih misli, a ima i učinak na raspoloženje koji se javlja neposredno nakon vježbanja.
Tijekom tjelesne aktivnosti u tijelu se oslobađaju kemijski spojevi monoamini. Oni imaju raznolike uloge, uključući regulaciju raspoloženja, emocija, spavanja i motorike, usmjeravanje pažnje te pobuđivanje energije. Istraživanja pokazuju da se tjelesnom aktivnošću smanjuju simptomi depresivnosti i anksioznosti, a učinci na raspoloženje javljaju se neposredno nakon tjelovježbe. Osim zbog monoamina, nakon treninga se dobro osjećamo i zbog lučenja endorfina, spojeva koji smanjuju osjećaj boli i izazivaju opuštenost, a svojim su sastavom slični opijumu. Zbog toga profesionalni sportaši ili entuzijasti mogu djelovati kao da su ovisni o tjelesnoj aktivnosti.
Tjelovježba ima povoljne efekte i na zdravlje mozga te može poboljšati učenje i pamćenje. Istraživanja pokazuju da se pod utjecajem tjelovježbe povećava volumen hipokampusa, mozgovne strukture koja je ključna za pamćenje. Postoje indikacije da se time može smanjiti rizik od nekih bolesti povezanih s pamćenjem, poput Alzheimerove bolesti, ili barem usporiti njihov razvoj. Mozak se, kao i tijelo, može vježbati: postoje različite vježbe koje pripremaju mozak na učenje, usklađujući funkcioniranje različitih područja. Mnoge takve vježbe možete pronaći na internetu ili među mobilnim aplikacijama – u tražilicu upišite brain gym i potražite vježbe koje vam se sviđaju.
Osim fizioloških učinaka, tjelesna aktivnost djeluje i na psihološke procese. Postizanje ciljeva može poboljšati sliku o sebi i samopoštovanje. Budući da pred sebe postavljamo određeni izazov, izvršavanje tog izazova pomaže nam da se osjećamo efikasno te nam svakodnevicu čini raznovrsnijom. Lockdown može biti odlična prilika za započinjanje nove aktivnosti poput yoge ili zumbe. Pritom je bitno postavljati si izazovne, ali izvedive ciljeve: npr. na početku vježbajte yogu tri puta tjedno umjesto svaki dan. Ako si postavite pretežak cilj, veća je vjerojatnost da ga nećete ostvariti, što vas može obeshrabriti od daljnjeg pokušavanja. S druge strane, ciljevi koji su lakše dostižni potiču osjećaj postignuća i povećavaju motivaciju.
Nije uvijek lako motivirati se na započinjanje nove navike. Ako vam redovita tjelovježba predstavlja izazov, pokušajte krenuti s malim stvarima: ustanite od stola i napravite nekoliko koraka češće no što to inače radite, prošećite psa malo dulje nego uobičajeno, odradite kratki trening. Pet minuta trčanja bolje je od nijedne minute trčanja. Važno je zadržati bilo koji oblik kretanja koji vam je trenutno moguć jer vam se dnevna rutina vjerojatno promijenila. Potičemo vas da pronađete aktivnosti koje možete raditi unutar svoja četiri zida jer vam tjelovježba može poslužiti kao dobar distraktor od trenutnih misli i briga, a ima i povoljne utjecaje na tijelo i raspoloženje te vam može pomoći da se osjećate bolje. Pronađite ono što vam najviše odgovara, pazite na sebe i na svoje zdravlje, a ako u tome trebate dodatnu podršku, slobodno nam se javite na [email protected].
Pandemijsko okruženje u mnogima je potaknulo različite neugodne emocije. Osim porasta u depresivnim i anksioznim simptomima, mnogi se ljudi osjećaju usamljeno. Udruga kako si? stoga je osmislila Psihošetnje, program koji kombinira edukacije jačanja psihološke otpornosti sa turističkim razgledavanjem grada Zagreba. Polaznici se kroz priče o Zagrebu i Zagrepčanima povezuju s temama relevantnim za prevladavanje neugodnih doživljaja, a kroz radionice i vježbe uče različite alate koji mogu biti korisni za nošenje s usamljenošću i raznim drugim simptomima koje možda doživljavaju. Ako ste zainteresirani sudjelovati u ovom programu, više možete pročitati ovdje.
Više o ovoj temi možete čuti u našem podcastu u suradnji s portalom srednja.hr: U zdravom tijelu zdrav duh.
